JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo

Dobro dosli na nasu novu stranicu

04.04.2012.

PLANSKA ISKLJUCENJA 04.04.2012

Zbog radova na rekonstrukciji 10KkV dalekovodne mreže Mravinjac-Džindići, bez napajanja električnom energijom ostati će svi kupci na pravcu 10kV dalekovoda Goražde-Ustikolina u vremenskom periodu od 14:00h pa do 18:00h,i prekid će obuhvatiti sve kupce sa magistralnog dalekovoda Goražde-Ustikolina kao i svih otcjepnih dalekovoda.

26.11.2009.

Naplatna sluzba

Naplatna služba Provjerite stanje obaveza tako što ćete se logirati na naš sistem fakturisanja i naplate. username: lozinka:

26.11.2009.

EPBiH d.d.-Sarajevo

Za kupce EPBiH d.d.- Srajevo smo omogucili online popunjenje obrazaca za prikljucenje na el. mrezu a tu su obrasci: Obrasci zahtajeva krajnjeg kupca/ snadbijevaca Obrasci saglasnosti Obrasci ugovora koje potpisuje ditributer Obrasci ugovora koje podpisuje snadbijevac Za potrebu nekog od ovih obrazaca ostavite poruku na nasoj stranici (naglasite koji vam je obrazac potreban) Slijedeci dan na vasu e-mail adresu saljemo cjelokupan obrazac. HVALA.

26.11.2009.

Sanacije srednjeneaponskih mreza

Na području općine Pale-Prača u Podružnici Elektrodistribucija Sarajevo uspješno je realizovan obiman posao- rekonstrukcija 14,2 km srednjenaponskog nadzemnog voda i šest transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV. Vrijednost investicije je oko 921 hiljadu KM. Ovom investicijom je osigurano poboljšanje kvaliteta i kontinuitet isporuke električne energije stanovnicima ovoga područja.

25.11.2009.

HE NA NERETVI

Područje sliva rijeke Neretva sa energetskog gledišta je jedno od najznačajnijih u Bosni i Hercegovini. Morfologija terena u području sliva i neravnomjerne padavine prouzrokuju u zimskom i proljetnom periodu nagle pojave velikih voda sa znatnim proticajima. Srednji prirodni godišnji proticaj u Mostaru je 197,4 m ³/ sec. Na slivu Neretve su izgrađene hidroelektrane: HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac, i HE Mostar. JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo upravlja sa HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac. HIDROELEKTRANA JABLANICA Hidroelektrana Jablanica je prvo i najveće hidroenergetsko postrojenje izgrađeno na rijeci Neretvi. Građena je u dvije faze od 1947. do 1955. i od 1955. do 1958. godine. Proizvodnja električne energije u Hidroelektrani Jablanica započela je u februaru 1955. godine. Okončanjem druge faze u martu 1958. godine, osposobljena je za proizvodnju u punom kapacitetu. Nakon izgradnje bila je najveći hidroenergetski objekat u bivšoj Jugoslaviji. Šaljući milione kilovata električne energije HE Jablanica je imala veliku ulogu sa stanovišta sigurnosti elektroenergetskog sistema u vremenu narastajućih potreba za električnom energijom, uslijed ubrzane elektrifikacije i industrijalizacije. Hidroelektrana Jablanica je objekat derivacionog tipa sa akumulacionim bazenom za sezonsko izravnanje. Strojara hidroelektrane smještena je u neposrednoj blizini grada Jablanica. Svaka faza objekta ima poseban protočni trakt od ulazne građevine do izlaznog kanala, sa ugrađena po tri agregata za proizvodnju električne energije. Akumulacijom hidroelektrane obuhvaćene su vode Neretve i svih njenih pritoka uzvodno od Jablanice. Podizanjem visoke lučno - gravitacione brane visoke 85 metara neposredno ispod ušća rijeke Rame u Neretvu, stvoreno je akumulaciono jezero maksimalne dužine 30 kilometara, koje se proteže uz Neretvu do grada Konjica, a uz rijeku Ramu do sela Gračaca. Najkraćom trasom između jezera i mjesta gdje je smještena strojara u Jablanici, voda se na turbine dvodi kroz dva tunela dužine oko dva kilometra i pri tome se koristi maksimalni pad od 111 metara. Danas je HE Jablanica jedan od najznačajnijih izvora električne energije u okviru Elektroprivrede BiH sa prosječnom godišnjom proizvodnjom od 771 GWh. Posljednjih godina pokrenut je projekt njene sveobuhvatne revitalizacije. S obzirom na njenu starost, prvenstveni cilj revitalizacije je produženje radnog vijeka hidroelektrane, povećanje snage, stepena iskorištenja a time i proizvodnje, modernizacija postrojenja, te prilagođavanje savremenim standardima proizvodnje električne enrgije. Revitalizacija je obavljena svih šest agregata i dijelu prateće opreme, čime je instalisani kapacitet povećan sa 150 MW na 180 MW. Revitalizacija je okončana polovinom 2008. godine, što je Hidroelektrani Jablanica dalo odlike potpuno savremenog hidroenergetskog objekta i ujedno produžilo njen radni vijek za narednih 30 do 40 godina. · U 2009. godini planiran je i zavšen remont agregata A4. HIDROELEKTRANA GRABOVICA Hidroelektrana Grabovica je locirana u kanjonskom dijelu rijeke Neretve 13 km nizvodno od HE Jablanica sa dva instalisana agregata. Postrojenje je pribranskog tipa sa gravitacionom betonskom branom visokom 60 m. HE Grabovica ima dva instalisana agregata snage po 57 MW. Elektrana je preko 220 kV razvodnog postrojenja priključena na elektroenergetski sistem Bosne i Hercegovine. Srednja godišnja proizvodnja HE Grabovica je 334 GWh. · · U 2009. godini planirana je i završena godišnja revizija agregata A1 i A2. HIDROELEKTRANA SALAKOVAC Hidroelektrana Salakovac je locirana neposredno na izlasku Neretve iz kanjonskog dijela toka u Bijelo Polje, 17 km uzvodno od grada Mostara. Postrojenje je pribranskog tipa sa gravitacionom branom visine 70 m . Sa tri instalisana agregata ukupne snage 210 MW HE Salakovac može ostvariti srednju godišnju proizvodnju od 410 GWh. Agregatima HE Salakovac se može upravljati lokalno (korak po korak i automatski) i daljinski sa komandnog pulta u komandnoj prostoriji. Elektrana je uključena u elektroenergetski sistem sa 220 kV dalekovoda: HE Salakovac- Kakanj i HE Salakovac – Mostar 3. Izgradnja elektrane trajala je od početka 1977. godine do decembra 1981. godine. Svečano je puštena u pogon 22.decembra 1981. godine. · · U 2009. godini u toku je revizija svih agregata (A1,A2,A3)

25.11.2009.

TE KAKANJ

Termoelektrana «Kakanj» smještena je na lijevoj obali rijeke Bosne, pet km uzvodno od grada Kakanja, u srednjobosanskom ugljenom bazenu koji ima značajne geološke rezerve mrkog uglja. Bez obzira na različitost podataka o rezervama , može se pouzadano zaključiti da uglja, kao odgovarajućeg energenta ima u dovoljnim količinama za sva instalisana postrojenja. TE «Kakanj» spaljuje mješavinu mrkih ugljeva iz rudnika u Kaknju, Brezi i Zenici, a u manjoj mjeri iz rudnika u Gračanici, Biloj i Livnu. Izgradnja termoelektane je vršena etapno, u periodu od 1947. do 1988. godine. Proizvodnja električne energije je počela 1956. godine puštanjem u pogon blokova 1 i 2, i povećavala se sukcesivnim puštanjem u pogon blokova 3 i 4, 1960. godine, bloka 5, 1969., bloka 6, 1977. i bloka 7, 1988.godine. Pored primarnog proizvoda električne energije, TE «Kakanj» proizvodi i isporučuje i toplotnu energiju za daljinsko grijanje grada Kaknja, i dodatno isporučuje šljaku i pepeo Tvornici cementa «Kakanj». Sa ukupno instalisanom snagom od 450 MW, prosječna godišnja proizvodnja (bez blokova 32 MW) iznosi oko 2300 GWh, uz godišnju potrošnja uglja od oko 1,8 miliona tona. U poslijeratnom periodu realizovana su obimna investiciona ulaganja. Izvršena je rekonstrukcija i modernizacija bloka 5, 110 MW. Završena je rekonstrukcija bloka 7, 230 MW i rashladnog sistema blokova 5 i 6, – prelazak sa poluotvorenog na zatvoreni sistem hlađenja. Realizacijom ovih investicija proizvodni vijek postrojenja produžava se za 15 godina, poboljšana je pogonska spremnost, povećan stepen korisnog djelovanja i smanjena emisija polutanata. · U 2009. godini planiran je remont bloka 5, u okviru kojeg se vrši zamjena parovoda, nadogradnja elektrofiltera, kao i remont blokova 6 i 7. Remont bloka 5 je u toku , a remont blokova 6 i 7 su završeni. · U toku je priprema rekonstrukcije i modernizacije bloka 6. · U toku su aktivnosti na pripremi dokumentacije za izgradnju bloka 8 (300 MW) · U toku je izrada Studije za uvođenje plina radi eventualnog korišćenja u CCGT postrojenju (combined cycle power plant) koje bi bilo izgrađeno na mjestu starih blokova (4x32 MW) ukoliko se Studijom dokaže opravdanost i izvodivost ovog projekta. · Započet je pilot projekt „Kosagorjevanje drvne biomase i mješavine uglja na bloku 5“.

25.11.2009.

TE TUZLA

Termoelektrana «Tuzla» je locirana u centru ugljenog bazena Kreka –Banovići, najvećeg u Bosni i Hercegovini, sa značajnim geološkim rezervama lignita i mrkog uglja, koje omogućavaju pouzdano snabdijevanje ugljem svih postrojenja TE «Tuzla». Izgradnja kompleksa termoelektrane realizirana je etapno, u periodu od 1959. do 1978. godine. Počelo se izgradnjom u to vrijeme velikih blokova, snage 32 MW, a završilo sa blokom snage 215 MW. Proizvodnja električne energije počela je 1963. godine, puštanjem u pogon bloka 1, snage 32 MW. Povećanje instalisane snage TE Tuzla slijedi izgradnjom i puštanjem u pogon ostalih proizvodnih jedinica: 1964. pušten je u pogon blok 2, snage 32 MW, 1966. blok 3, 100 MW, 1971. blok 4, 200 MW, 1974. blok 5, 200 MW i 1978. blok 6, 215 MW. Sa ukupno instalisanom snagom od 715 MW, prosječna godišnja proizvodnja (bez blokova 32 MW) iznosi oko 3100 GWh, uz godišnju potrošnju uglja oko 3,3 miliona tona. Osnova djelatnost TE Tuzla je proizvodnja električne energije za potrebe EES. U sklopu osnove djelatnosti, pored električne energije kao primarnog proizvoda, proizvodi i isporučuje toplotnu energiju za sistem daljinskog grijanja gradova Tuzle i Lukavca i tehnološku paru za potrebe industrije. Također, kroz dodatnu djelatnost isporučuje i industrijsku vodu za bližu okolinu. TE Tuzla za sagorijevanje koristi lignit i mrki ugalj iz Rudnika «Kreka» (Dubrave, Šikulje, Mramor i Bukinje) i Banovići na kotlovima 1-6, a na kotlu 7 mrki ugalj iz rudnika «Đurđevik» i «Banovići». U poslijeratnom periodu realiziran je obiman plan investicija. Među najznačajnim su sanacija i modernizacija bloka 3, 100 MW i bloka 4, 200 MW. Završena je revitalizacija bloka 5 kapaciteta 200 MW . Realizacijom ovih investicija na ovim blokovima postignuti su značajni ekološki i ekonomski efekti. Izvršena je zamjena elektrofiltera novim uređajima, čime je emisija prašine po bloku svedena na nivo evropskih normi. Također, je izvršena zamjena automatike, rekonstrukcija i modernizacija na kotlovskim postrojenjima, sanirana elektro postrojenja , čime je produžen proizvodni vijek ovih postrojenja za narednih 15 godina i povećani efekti u proizvodnji . · U 2009. godini trebao bi biti izvršen kapitalni remont bloka 6, zatim remont bloka 3, te njega blokova 4 i 5. · U toku su aktivnosti na pripremi rekonstrukcije/modernizacije bloka 6 i priprema dokumentacije za izgradnju bloka 7 (450 MW)

25.11.2009.

Misija

Naš zadatak je da proizvodimo i isporučujemo kvalitetnu električnu energiju i pružamo usluge koje će zadovoljiti naše kupce. Orijentacija prema kupcima naše je osnovno načelo. Naš cilj je pouzdanost u obezbjeđenju usluga, fleksibilnost u ispunjavanju želja kupaca i otvorenost u komunikaciji. Želimo da dugoročno održimo uspješnost preduzeća u uslovima tržišne orijentacije i konkurencije, uz održivi razvoj, povećavajući efikasnost i uvažavajući međunarodne standarde zaštite okoline. Vizija Elektroprivreda BiH će poboljšati performance poslovanja, ostvariti dobit i povećati svoju tržišnu vrijednost, uz istovremeno ispunjavanje obaveza snabdjevanja na efikasan i dugoročno održiv način. Elektroprivreda BiH će biti profitabilna kompanija koja obezbjeđuje opskrbu potrošača električnom energijom po definisanim standardima kvaliteta i najnižim neophodnim cijenama, te kompanija čiji će proizvod biti konkurentan na regionalnom i europskom tržištu. Pored toga, ona će djelovati u skladu sa standardima zaštite okoline i omogućiti podršku sveukupnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine Ciljevi Ključni ciljevi Elektroprivrede BiH su: prestrukturiranje Elektroprivrede BiH i rudnika (holding), pripajanje rudnika uglja Elektroprivredi BiH, izgradnja novih proizvodnih i distributivnih kapaciteta. U pogledu investiranja u proizvodni segment ciljevi Elektroprivrede BiH su dugoročno povećanje proizvodnje i prodaje električne energije na bosanskohercegovačkom i regionalnom tržištu. Ovaj cilj će biti realiziran povećanjem proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojećih kapaciteta i intezivnom izgradnjom novih proizvodnih objekata. Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta omogućit će povećanje prodaje i plasmana električne energije na domaćem i regionalnom tržištu, ali i zatvaranje starih i neefikasnih jedinica u termoelektranama.

25.11.2009.

Kako do prikljucka

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, jedini je ovlašteni distributer i snabdjevač električne energije u sedam kantona Federacije BiH. Preko njene nadležne podružnica možete: - Postati novi krajnji kupac/proizvođač električne energije, odnosno dobiti prethodnu elektroenergetsku saglasnost, elektroenergetsku saglasnosti, obezbijediti legalno priključenje na distributivnu mrežu, te potpisati ugovore o priključenju, o korištenju distributivne mreže i o snabdijevanju električnom energijom. - Kao postojeći krajnji kupac električne energije, ako je potrebno, podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za izmjenu uslova priključenja ili promjenu priključka za električnu energiju. Unsko-sanski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać Hercegovačko-neretvanski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Mostar Tuzlanski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Tuzla Sarajevski kantona Podružnica „Elektrodistribucija“ Sarajevo Bosansko-podrinjski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Sarajevo Poslovna jedinica Goražde Zeničko-dobijski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Zenica Srednjebosanski kanton Podružnica „Elektrodistribucija“ Zenica Poslovna jedinica Travnik Prije izgradnje svih građevinskih objekata, zakonski propisi nalažu pribavljanje saglasnosti distributera električne energije. Ove saglasnosti su potrebne da bi se obezbijedila sigurnost svih podzemnih instalacija, da novo gradilište ili objekat ne bi ugrozili snabdijevanje postojećih korisnika električne energije, kao i da se planira i obezbijedi legalan priključak za novog krajnjeg kupca/proizvođača električne energije. Za lakše podnošenje zahtjeva i razumijevanje procesa izrade saglasnosti, izgradnje priključka do potpisivanja ugovora, na ovoj stranici možete naći tri grupe tipskih obrazaca, čiji naziv i sadržaj potpuno odgovaraju procesu i specifičnim potrebama novog ili postojećeg krajnjeg kupca/proizvođača električne energije: - Obrasci zahtjeva koje podnose krajnji kupci/proizvođači - Obrasci saglasnosti koje izdaje distributer - Obrasci ugovora koje potpisuju distributer sa krajnjim kupcem /proizvođačem - Obrasci ugovora koje potpisuje snabdjevač sa krajnjim kupcem /proizvođačem U obrascima zahtjeva, navedeni su dokumenti koje je neophodno priložiti. Svi ponuđeni dokumenti i procesi u skladu su sa: Zakonom o električnoj energiji (Sl.novine Federacije BiH, broj 41/02, 24/05 i 38/05), Opštim uslovima za isporuku električne energije (Sl.novine Federacije BiH, broj 35/08), Mrežnim pravilima distribucije JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo, Pravilnikom o priključcima JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo (u primjeni od 1.07.2009.g.), Pravilnikom o mjernom mjestu krajnjeg kupca (u primjeni od 1.07.2009.g.), Odlukom o utvrđivanju jediničnih naknada za priključenje krajnjeg kupca/proizvođača JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo (u primjeni od 1.07.2009.g.), Cjenovnikom usluga JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo (u primjeni od 1.07.2009.g.), kao i dokumentima Sistema kvaliteta JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo.

25.11.2009.

O nama

JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo je javno preduzeće za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije. To je najveća elektroprivredna kompanija u Bosni i Hercegovini po vrijednosti kapitala, instaliranim proizvodnim kapacitetima, ukupnoj proizvodnji i prodaji električne energije, te broju kupaca. Po vlasničkoj strukturi Elektroprivreda BiH je dioničko društvo, u kome 10% vlasništva imaju PIF-ovi i mali individualni dioničari, a 90% kapitala je u vlasništvu Federacije BiH. Osnovni kapital Elektroprivrede BiH je 2,150 milijardi KM i raspolaže instaliranim proizvodnim kapacitetima od 1.682 MW, i opslužuje više od 680 hiljada kupaca u sedam kantona na području Federacije BiH. Elektroprivreda BiH je u 2007. godini upravljala distributivnom mrežom napona 35, 20,10 i 0,4 kV od 31.757 km, sa 6.880 transformatorskih jedinica ( 35/x, 10(20)/0,4kV), ukupne instalirane snage 2.820 MVA U 2008. godini, Elektroprivreda BiH je proizvela 7294,5 GWh električne energije. Od prodaje električne energije i drugih djelatnosti, u prethodnoj godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu 907,6 miliona KM i dobit od 46,2 miliona KM.


Stariji postovi

JP Elektroprivreda BiH d.d.-Sarajevo
<< 04/2012 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930


MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
8457

Powered by Blogger.ba